Bruto inozemni dug do travnja 47,1 milijardu eura

Bez autora
Jul 14 2011

Posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) o kretanju bruto inozemnog duga u ožujku pokazuju nastavak blagog rasta. Na kraju prvog tromjesečja bruto inozemni dug iznosio je 47,1 milijardu eura, što je 1,5 posto više u odnosu na kraj 2010. godine. Među ostalim, navodi se i da je udio vanjskog duga u BDP-u na kraju prvog tromjesečja ove godine iznosio je 102,5 posto. Promatrano prema sektorima, rastu inozemnog duga u prva tri mjeseca pridonio je rast duga i javnog i privatnog sektora. Naime, nakon što je tijekom prošle godine rast vanjskog duga bio posljedica zaduživanja javnih poduzeća, dok je dug privatnih trgovačkih društava smanjen, na početku ove godine uz nastavak inozemnog zaduživanja intenzivirano je zaduživanje privatnih trgovačkih društava. Inozemni dug države na kraju ožujka iznosio je gotovo 7 milijardi eura, što je 6 posto više u odnosu na kraj prošle godine.

Bruto inozemni dug do travnja 47,1 milijardu euraPosljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) o kretanju bruto inozemnog duga u ožujku pokazuju nastavak blagog rasta.

Na kraju prvog tromjesečja bruto inozemni dug iznosio je 47,1 milijardu eura, što je 1,5 posto više u odnosu na kraj 2010. godine, navodi se u analizi Raiffeisen banke (RBA) od četvrtka. Među ostalim, navodi se i da je udio vanjskog duga u BDP-u na kraju prvog tromjesečja ove godine iznosio je 102,5 posto.

Promatrano prema sektorima, rastu inozemnog duga u prva tri mjeseca pridonio je rast duga i javnog i privatnog sektora. Naime, nakon što je tijekom prošle godine rast vanjskog duga bio posljedica zaduživanja javnih poduzeća, dok je dug privatnih trgovačkih društava smanjen, na početku ove godine uz nastavak inozemnog zaduživanja intenzivirano je zaduživanje privatnih trgovačkih društava, navode analitičari RBA.

Inozemni dug države na kraju ožujka iznosio je gotovo 7 milijardi eura, što je 6 posto više u odnosu na kraj prošle godine. U ožujku je dug države porastao za 500 milijuna eura. Naime, u spomenutom je mjesecu država otplatila dospjelu euroobveznicu u vrijednosti 750 milijuna eura s pripadajućim kamatama (oko 50 milijuna eura), što je financirala kratkoročnim kreditima banaka, ali je isto tako izdala novu euroobveznicu na dolarskom tržištu u vrijednosti 1,5 milijardi dolara, što je rezultiralo neto povećanjem vanjskog duga. Dug ostalih sektora (uglavnom trgovačkih društava) i banaka i dalje bilježi vrlo blage stope rasta inozemnog duga. Tako je dug ostalih sektora na kraju ožujka iznosio gotovo 22 milijarde eura (povećanje od 2 posto u odnosu na kraj prošle godine) te čini gotovo 47 posto ukupnog vanjskog duga, dok je inozemni dug banaka dosegnuo gotovo 11 milijardi eura (povećanje od 2,2 posto u odnosu na kraj prošle godine).

Nadalje, analitičari RBA kažu da bi se u ovoj godini rast inozemnog duga trebao ponešto ubrzati u skladu s oporavkom gospodarstva. U lipnju je država izdala euroobveznicu na eurskom tržištu u vrijednosti od 750 milijuna eura, čime je ispunjen plan inozemnog zaduživanja za ovu godinu.

Rizik snažnijeg rasta inozemnog duga postoji i ako se kreditna aktivnost znatnije intenzivira, što bi moglo utjecati na zaduživanje banaka, zaključuje se u analizi.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik